Atlas globalizacije

Istodobno kako se gradi Europa, nacije od kojih je sastavljena podvrgnute su pritiscima kojima se ona pokušava srušiti: porast regionalnih/nacionalnih identiteta, od Padanije do Škotske i Flandrije često premašuje napredak decentralizacije i regionalizacije, sve do ponovnog postavljanja nacionalnog pitanja u smislu sukcesije ili podjele.

Naciju određuje opseg solidarne zajednice u kojoj živimo zajedno s drugima. Često je sagrađena na prisili i predstavlja posljednju strukturu koja osigurava stanovitu uzajamnost u opasnostima i solidarnost (naročito u raspodjeli dohotka) medu heterogenim stanovništvom.

Povećanje moći Europe i mistificirajući diskurs koji ga prati mnoge su doveli do uvjerenja da se gradi novi opseg solidarnosti koji bi mogao zamijeniti onaj nacionalni, koji je proglašen suviše uskim. Ali ako se bude oslanjalo samo na financijsku logiku, proširenje će uništiti solidarnost.

Masmedia je u suradnji s Poslovnim dnevnikom, objavila "Atlas globalizacije" , zajednički rad skupine autora, kartografa i urednika 'Le Monde diplomatiquea'. S ciljem približavanja svijeta što širem broju korisnika, ovaj "Atlas" postavlja najvažnija pitanja suvremenog svijeta i pokazuje povijest koja se upravo stvara.

Namijenjen je studentima, profesorima, novinarima, političkim dužnosnicima, aktivistima u udrugama, ali prije svega svima onima koji žele steći nove spoznaje o suvremenom svijetu, produbiti građansku svijest i znanjem srušiti predrasude.

Prvo izdanje ovog "Atlasa" pojavilo se 2003. godine i postiglo je golem uspjeh, objavljen na osam jezika, prodan je u više od 400.000 primjeraka Svakih nekoliko godina "Atlas" Le Monde diplomatiquea dopunjuje se novim podacima i na taj način drži korak s vremenom.

O glavnom uredniku:

Slaven Ravlić (1951.) hrvatski je politolog i leksikograf.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Osijeku. Diplomirao je 1974. i doktorirao 1998. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu na temu "Liberalizam i demokracija u političkoj teoriji Johna Stuarta Milla". Nakon studija radio je kao srednjoškolski nastavnik, urednik časopisa i biblioteka, predavač i istraživač. Od veljače 1992. urednik je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu, gdje je od 2001. zamjenik glavnog urednika, a od 2005. i glavni urednik Hrvatske opće enciklopedije.
Njegov je znanstveni interes usmjeren na političku sociologiju, teoriju demokracije i suvremene političke i pravne teorije. Autor je i koautor 11 knjiga i 36 znanstvenih radova s područja političke sociologije i povijesti političkih ideja.