Liječnik i kazneno pravo - Marin Mrčela i Igor Vuletić

IZ PREDGOVORA

Knjiga koja je pred vama predstavlja sustavni pregled društveno vrlo važnog i specijaliziranog područja kaznenog prava u širem smislu riječi (materijalnog i procesnog). Naime, medicinsko kazneno pravo uređuje vrlo osjetljiva pitanja u kojima se susreću, a povremeno i sukobljavaju različiti opravdani interesi. S jedne strane, naglašen je interes bolesnika i interes društva za zaštitu zdravlja. S druge strane, razumljiv je i interes zdravstvenih radnika za osiguravanje uvjeta u kojima mogu učinkovito obavljati svoj poziv te općenito za stvaranje dovoljne razine pravne sigurnosti koja će im osigurati pravilno postupanje i time ih zaštititi od neosnovanih kaznenih progona. To su pitanja o kojima se u domaćoj stručnoj i znanstvenoj literaturi počinje dublje raspravljati tek posljednjih godina. Zato smo ovom knjigom nastojali dati doprinos nastavku afirmacije medicinskoga kaznenog prava u Hrvatskoj.

Osim toga, pojedini su postupci zdravstvenih radnika predmet i medijskog zanimanja. Time postupanje zdravstvenih radnika postaje dostupno široj javnosti. Tako važnost medicine i kaznenog prava, njihova povezanost i prožimanje, poprima dodatnu težinu i zapravo ulazi u svakodnevni život. Nužnost proučavanja medicinskoga kaznenog prava time postaje veća.

Poznavanje medicinskih pravila, ali i osnova kaznenog prava važno je radi pravilnog postupanja i izbjegavanja pogrešaka koje mogu biti pogubne za bolesnike. Rad nastoji upozoriti na nužnost poznavanja pravila medicinske struke i odgovarajućih područja kaznenog prava, posebno kada se te dvije grane stapaju u medicinsko kazneno pravo. Područje medicinskoga kaznenog prava zato traži multimetodički i dinamički pristup.

Sadržajna obrada temelji se na znanstvenom pristupu koji podrazumijeva poredbenu, analitičku, deduktivnu metodu, kao i metodu studije slučaja. Takav multimetodički pristup predstavlja osnovu na koju se nadograđuje konstruktivna rasprava o uočenim pravnim pitanjima i problemima. Takav pristup tekstu daje nužnu znanstvenu težinu i informativnost, bez obzira na to koji je profil čitatelja i koja je svrha uporabe ove knjige.

Znanstveni pristup nije dovoljan. U želji da se očuva praktična upotrebljivost knjige, tekst je usredotočen na one sadržaje medicinskoga kaznenog prava koji imaju praktičnu podlogu. Svrha pisanja knjige bila je, između ostaloga, osigurati pregled najnovijih spoznaja iz odabranih područja predmetne materije te tako potaknuti interes za daljnje znanstveno proučavanje (i podučavanje) medicinskoga kaznenog prava.

Nastojali smo tekst sastaviti dovoljno sadržajno i znanstveno utemeljeno, ali istodobno jasno i pristupačno ne samo medicinskim i pravnim znanstvenicima i praktičarima nego i široj javnosti. Željeli smo materiju učiniti dostupnom ne samo pravnicima s višegodišnjim znanstvenim i stručnim iskustvom nego i studentima te potencijalnim čitateljima nepravnih struka, osobito medicinskih. U tom smislu, nadamo se da naš tekst može poslužiti kao polazište za dublje znanstvene studije, dati smjernice za postupanje u sudskoj i medicinskoj praksi te poslužiti kao sveučilišni udžbenik za kolegije odgovarajućeg sadržaja i na pravnim i na medicinskim studijima.

 

Sadržaj;

Predgovor

Prvi dio

OSNOVNE NAPOMENE

1. Predmet obrade

2. Normativni okvir razmatranja

3. Struktura knjige

Drugi dio

KAZNENA ODGOVORNOST ZA POGREŠKE I PROPUSTE 
U LIJEČENJU I POSTUPANJU S OBOLJELIMA

1. Sustav poglavlja

2. Nesavjesno liječenje

2.1. Pravna narav medicinskog zahvata u hrvatskom kaznenom pravu

2.2. Obilježja kaznenog djela

2.2.1. Svojstvo počinitelja

2.2.2. Povreda pravila struke

2.2.3. Nastup posljedice i uzročna veza

2.2.4. Stupanj krivnje

2.3. Odnos suca i vještaka i usmjeravajuća mjerila za određivanje predmeta vještačenja

2.4. Preporuke zdravstvenim radnicima za zakonito postupanje

3. Problematika informiranog pristanka i pravo bolesnika na odbijanje zahvata

3.1. Pravna važnost informiranog pristanka

3.2. Sadržaj i oblik informiranog pristanka i obveza informiranja

3.3. Pravo na odbijanje zahvata i pitanje odbijanja transfuzije krvi kod Jehovinih svjedoka

4. Nepružanje medicinske pomoći u hitnim stanjima

4.1. Razgraničenje nepružanja medicinske pomoći u hitnim stanjima od srodnih inkri­-minacija

4.2. Obilježja djela

4.3. Pravo liječnika da odbije izvršiti medicinski neindicirani zahvat

5. Širenje i prenošenje zarazne bolesti

5.1. Obilježja djela

5.2. Počinitelj i sankcije

Treći dio

NEOVLAŠTENO OTKRIVANJE LIJEČNIČKE TAJNE

1. Liječnička tajna kao oblik profesionalne tajne

2. Neovlašteno otkrivanje liječničke tajne kao kazneno djelo (članak 145. KZ/11.)

2.1. Obilježja kaznenog djela

2.1.1. Svojstvo počinitelja

2.1.2. Neovlaštenost otkrivanja tajne

2.1.3. Kvaliteta povjerenog zadatka

2.1.4. Povezanost tajne s obavljanjem zvanja

2.2. Krivnja

3. Isključenje kaznene odgovornosti i problem pretežnog interesa

3.1. Ovlaštenje i pretpostavljeno ovlaštenje

3.2. Otkrivanje tajne radi zaštite pretežnijeg interesa (članak 145. stavak 2. KZ/11.)

3.3. Otkrivanje tajne na temelju posebnih propisa

4. Otkrivanje tajne u radu s HIV-pozitivnim bolesnicima i otkrivanje tajne u radu sa zrako-­plovnim osobljem

4.1. Liječnička tajna u odnosu na HIV-pozitivne bolesnike

4.2. Liječnička tajna u civilnom zrakoplovstvu

Četvrti dio

ZAŠTITA ŽIVOTA I TJELESNOG INTEGRITETA BOLESNIKA 
OD PROTUPRAVNIH POSTUPAKA LIJEČNIKA PODUZETIH S NAMJEROM

1. Objašnjenje unutrašnje strukture poglavlja

2. Eutanazija i medicinski potpomognuto samoubojstvo

2.1. Pojmovno određenje

2.2. Kaznena djela usmrćenja (na zahtjev) i sudjelovanja u samoubojstvu

2.2.1. Obilježja kaznenih djela i njihovo razgraničenje

A. Usmrćenje (na zahtjev)

B. Sudjelovanje u samoubojstvu

C. Razlika između usmrćenja na zahtjev i sudjelovanja u samoubojstvu

2.2.2. Je li u Hrvatskoj inkriminirana aktivna eutanazija?

2.2.3. Je li u Hrvatskoj dopuštena pasivna eutanazija?

2.3. Poseban osvrt na bolesnike sklone samoubojstvu

3. Protupravni prekid trudnoće

3.1. Zaštićeno pravno dobro

3.2. Početak ljudskog života

3.3. Obilježja kaznenog djela

3.4. Pravo na prigovor savjesti kao poseban razlog isključenja protupravnosti

4. Sakaćenje ženskih spolnih organa

4.1. O razlozima uvođenja ove inkriminacije i njezinoj nužnosti

4.2. Obilježja kaznenog djela

Peti dio

POLOŽAJ I ULOGA LIJEČNIKA U KAZNENOM POSTUPKU

1. Uvod

2. Liječnik kao vještak u kaznenom postupku

2.1. Općenito o vještačenju

2.2. Nalog

2.3. Prava i dužnosti vještaka

2.4. Nalaz i mišljenje

2.5. Vještak na raspravi pred sudom

2.6. Ocjena nalaza i mišljenja

2.7. Zaključno o vještačenju

3. Liječnik u pretkaznenom postupku

3.1. Općenito o dužnostima građana

3.1.1. Prikupljanje obavijesti od građana/liječnika

3.1.2. Pregled i pretraga općenito

3.1.2.1. Pretraga liječničke ordinacije

3.1.2.2. Oduzimanje medicinske dokumentacije kod pretrage liječničke ordinacije

4. Liječnik kao svjedok u kaznenom postupku

4.1. Prava svjedoka

4.2. Dužnosti svjedoka

4.2.1. Pozivanje

4.2.2. Iskazivanje

4.2.2.1. Osobe koje ne smiju iskazivati kao svjedoci

4.2.2.2. Osobe koje ne moraju svjedočiti

4.2.2.3. Osobe koje imaju pravo odbiti odgovor na pojedino pitanje

4.2.3. Dužnost govorenja istine

5. Liječnik kao okrivljenik u kaznenom postupku

5.1. Prava okrivljenika

5.1.1. Prava osumnjičenika

5.1.2. Prava uhićenika

5.1.3. Prava okrivljenika

5.1.4. Prava optuženika

5.2. Dužnosti okrivljenika

Šesti dio

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Zaključna razmatranja

PRILOZI

I. Izvod iz Kaznenog zakona

II. Izvod iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti

III. Izvod iz Zakona o liječništvu

IV. Izvod iz Zakona o zaštiti prava pacijenata

V. Izvod iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti

VI. Izvod iz Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama

VII. Izvod iz Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odluči-
vanje o rađanju djece

Kazalo pojmova