Sportski gen - David Epstein

Znanost o izvanrednim sportskim postignućima

„U srednjoj sam se školi pitao imaju li možda jamajački Amerikanci koji su naš trkački tim učinili tako uspješnim neki poseban gen sa svojeg majušnog otoka. Na studiju sam trčao s Kenijcima i pitao se jesu li geni za izdržljivost možda doputovali s njima iz istočne Afrike.

Istodobno sam poceo zamjećivati da petorica trkača u mojem timu mogu zajedno trenirati, rame uz rame, dan za danom i bez obzira na to postati petorica posve različitih trkaca. Kako je to moguće?”

Prirodni talenti. Ili možda nisu?

Ta je rasprava jednako stara kao i tjelesna natjecanja. Jesu li zvijezde poput Usaina Bolta, Michaela Phelpsa i Serene Williams genetski čudaci poslani na Zemlju da dominiraju u svojim sportovima? Ili su oni samo normalni ljudi koji su nadišli svoja biološka ograničenja čistom snagom volje i opsesivnim treniranjem? Istina je mnogo zapetljanija od jednostavne dihotomije prirode i odgoja. U desetljeću nakon sekvenciranja ljudskog genoma znanstvenici su počeli otkrivati kako veza izmedu biološke nadarenosti i okruženja u kojem natjecatelj trenira utječe na sportsko umijeće. Sportski znanstvenici polako su zašli u doba modernog genetskog istraživanja.

U knjizi Sportski gen se kolumnist časopisa Sports Illustrated David Epstein uhvatio ukoštac s velikom debatom o prirodi i odgoju te iznosi koliko je daleko znanost dospjela u rješavanju te zagonetke. On istražuje takozvano pravilo 10.000 sati kako bi otkrio je li strogo i redovito vježbanje od vrlo rane dobi jedini put u sportsku izvrsnost. Na svojem putu Epstein raspršuje mnoga naša shvaćanja o tome zašto su vrhunski sportaši tako izvrsni. Pokazuje zašto neke osobine za koje pretpostavljamo da su urođene, poput munjevito brzih reakcija udaraca u bejzbolu, to zapravo nisu te zašto druge osobine za koje pretpostavljamo da su posve voljne, kao što je sportaševa volja za treniranjem, zapravo možda imaju važne genetske sastavnice.

On takoder istražuje kontroverzna pitanja:

• Jesu li crni sportaši genetski predodređeni za dominiranje trčanjem i na kratke i na duge pruge i postoje li sposobnosti na koje utječe afrički zemljopis?

• Postoje li genetski razlozi za odvajanje sportaša od sportašica u sportskim natjecanjima?

• Trebamo li testirati gene male djece kako bismo utvrdili je li im suđen sportski uspjeh?

• Može li se genetskim testiranjem utvrditi kome prijeti rizik od ozljede, oštećenja mozga ili čak smrti na terenu?

Svojim terenskim izvještavanjem iz krajeva ispod ekvatora i iznad arktičkog kruga, razgovorima s vodećim znanstvenicima i olimpijskim prvacima te intervjuima sa sportašima koji imaju rijetke genetske mutacije ili tjelesne osobine, Epstein nas tjera da ponovo razmislimo o samoj prirodi sportskog umijeća.

Kratki sadržaj:

1. U potrazi za sportskim genom
2. Kad te porazi cura bacanjem ispod ruke
3. Priča o dva skakaca uvis
4. Vid profesionalnih bejzbolaša i najbolji uzorak djece sportaša svih vremena
5. Zašto muškarci imaju bradavice
6. Talentiranost za poboljšanje treniranjem
7. Superbeba, hrtovi „nalik na buldoga” i sposobnost poboljšanja mišica treniranjem
8. Teorija velikog praska tjelesnih tipova
9. Vitruvijev igrac NBA lige
10. Svi smo mi crnci (na neki način)
11. Teorija o ratniku-robu jamajačkog sprinta
12. Malarija i mišićna vlakna
13. Može li svaki Kenijac trčati?
14. Najveće slučajno (visinsko) probiranje talenata na svijetu
15. Vučni psi, ultramaratonci i geni za lijenost
16. Gen slomljenog srca
17. Mutacija za zlatnu medalju

O autoru:

David Epstein nagrađivani je sportski novinar časopisa Sports Illustrated, za koji piše o sportskoj znanosti, medicini i olimpijskim sportovima. Njegovi su istražiteljski članci među najčitanijim člancima toga časopisa. Kao vrsni trkač, bio je član atletskog tima Sveučilišta u Columbiji te je dobitnik počasti All-East. Magistrirao je znanost o okolišu. Živi u Brooklynu.