Zajedničke sastavnice i razlike hrvatskog i bavarskog zakona o gradnji - Vladimir Krtalić

Knjiga ZAJEDNIČKE SASTAVNICE I RAZLIKE HRVATSKOG I BAVARSKOG ZAKONA O GRADNJI predstavlja nastavak istraživačkog rada u području projektiranja, stjecanja dozvole za gradnju, gradnje i uporabe građevina visokogradnje.

Naime, u knjizi SUSTAVI PLANIRANJA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA – usporedba načina i sustava planiranja u nekim državama članicama EU i Republike Hrvatske, iz 2009., u izdanju Novog informatora, između ostalog, predstavljeni su Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07., 38/09) i Bavarski zakon o gradnji (novela 7. – 2008.). U Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, pitanja gradnje nisu bila cjelovito uređena u posebnom dijelu Glave III. GRADNJA, nego u nekim glavama, zajedno s pitanjima koja se odnose na prostorno uređenje. U svrhu unaprjeđenja hrvatskog javnog građevinskog prava, Zakon o prostornom uređenju i gradnji stavljen je izvan snage i donesena su dva nova zakona: Zakon o prostornom uređenju (Nar. nov., br. 153/13) i Zakon o gradnji (Nar. nov., br. 153/13). Da bi se provjerila uspješnost provedbe novog Zakona o gradnji, nužno je provesti njegovu usporedbu s odgovarajućim pravnim aktom neke od država članica Europske unije, koji se, već niz desetljeća, uspješno primjenjuje i provodi bez prepreka.

U ovoj knjizi provodimo usporedbu Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 153/13) i Bavarskog zakona o gradnji (novela 7. – 2008.), koji je prvi put donesen 1962. On se u svojoj strukturi nije mijenjao, nego usklađivao s napretkom tehnike građenja i povećanja učinkovitosti javne uprave. Usporedba je provedena na način da je predstavljena reforma Bavarskog zakona o gradnji, sažeto prikazan Bavarski zakon o gradnji, provedena usporedba zajedničkih sastavnica i razlika Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 153/13) i Bavarskog zakona o gradnji (novela 8. – 2008.). Također, prikazana je bavarska Uredba o građevinskim podnescima i prijavama u postupku građevinskog nadzora te sažeti prikaz šesnaest obrazaca kojima je uređen upravni postupak od podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole do stjecanja uporabne dozvole. Reforma Bavarskog zakona o gradnji pokazala se uspješnom, ne samo povećanjem učinkovitosti javne uprave, nego i znatnim ekonomskim učincima. Usporedbom zajedničkih sastavnica i razlika Bavarskog zakona o gradnji i Zakona o gradnji ukazuje se, ujedno, i na nedostatke i potrebne smjerove promjene hrvatskog zakonodavstva i prakse gradnje građevina visokogradnje. Da je bavarska praksa zaista bolja, pokazuje stabilnost Bavarskog zakona o gradnji. Tijekom njegove primjene doneseno je osam novela, ali njegova struktura nije značajnije mijenjana. Izmjenama i dopunama pojedinih odredaba usklađivan je s napretkom tehnike građenja i povećanjem učinkovitosti javne uprave. Hrvatska je od 1992. do 2013. pet puta stavljala izvan snage Zakon o gradnji i donosila novi zakon o gradnji.˝ U Bavarskoj je značajan utjecaj na povećanje učinkovitosti javne uprave postignut donošenjem Uredbe o podnescima i prijavama u postupku građevinskog nadzora i šesnaest obvezujućih obrazaca, kojima je transparentno uređen upravni postupak i prenesena odgovornost i samostalnost na sudionike u gradnji (investitora i projektanta), umjesto sigurne i potpune kontrole državne administracije. U privitku knjige nalazi se tabelarni prikaz građevinsko-tehničkih dokaza mehaničke otpornosti i stabilnosti i zaštite od požara, kao funkcija razreda zgrada, prijevodi pravnih akata i građevinsko-tehničke odrednice, kojima se provodi dokaz temeljnih zahtjeva za građevinu s izvornim nazivima i brojevima normi, koje je objavilo Bavarsko ministarstvo unutarnjih poslova, graditeljstva i prometa.

Autor zahvaljuje Helmutu Jawureku, vijećniku grada Neumarkt i. d. OPf., Grosse Kreisstadt, na pribavljenoj literaturi, Marini Denona Krsnik, prof., na suradnji tijekom prevođenja izvornih njemačkih tekstova, Željki Potočki, prof., na pažljivom lektoriranju teksta, recenzentu prof. dr. sc. Ivici Završkom, redovitom profesoru u trajnom zvanju, i posebno glavnoj urednici Davorki Foretić, dipl. iur., bez čije pomoći ova knjiga ne bi bila tako uređena, donatorima, brojnim kolegicama, kolegama i prijateljima, koji su svatko na svoj način pomogli da ova knjiga ugleda svjetlo dana.